Gaming 1970-tih: Početak industrije koja će zauzeti cijeli svijet

redakcija
8 minute vrijeme čitanja

U sljedećih nekoliko sedmica donosimo vam povijest video igara i svega vezanog za gaming. Od samih početaka, preko arkadnih igara, Commodorea i Amige, do pojave Nintenda, PlayStationa i Xboxa te sa završetkom u današnjim vremenima pripremite se na jedno magično putovanje.

Sedamdesete. Kada sam krenuo pisati nisam bio siguran kako početi? Sedamdesete su ipak jedno desetljeće u kojem se puno bitnih stvari izdogađalo. Od Vijetnamskog rata, Watergate skandala, ludih frizuri do krize s gorivom, Iranske revolucije. Međutim, mi nismo ovdje za nekakvu povijesnu lekciju. Ovdje smo za ono najvažnije, a to je gaming. Pa krenimo onda redom.

Iako je pitanje koja je prva videoigra tema koja zaslužuje svoj članak (ili ako ćemo iskreno knjigu), 1970-te bez ikakvog pogovora zaslužuju prvo mjesto kao desetljeće za proizvodnju video igara. Ovdje su se krenule proizvoditi najranije arkadne igre, pa prema kraju desetljeća čak i igre za PC i konzole. Ovo je desetljeće koje je pokrilo zlatno doba arkadnih igara. Arkadne igraone su iskakale na svakoj ulici te su bile omiljena mjesta za okupljanja. Petak popodne, zaleti se cijela ekipa (svatko naravno sa sitnišem u džepovima) i gleda se tko će napraviti novi High Score na mašini i postati glavna faca u društvu.

Zlatno doba arkadnih mašina

Arkadna mašina (ili arkadni kabinet) je kutija u kojoj se nalaze potrebni dijelove te igra koja se može igrati. Dolaze u više dizajnova i izgleda, te svaka ima svoju tematiku (većinom usko povezanu sa igrom koja se na njoj može igrati). Arkadne mašine su bile pojava i vrhunac ’70tih godina. Glavni hit i glavna atrakcija za svakog klinca (i podosta odraslih osoba) arkadna mašina je predstavljala jedinstveni izazov i velike količine rivalstva i natjecateljstva među ljudima.

Arkadne mašine su – za današnji standard – bile jednostavno građeni strojevi koji su bili isprogramirani za jednostavne funkcije. Uzeo bi se jedan kabinet, ubacila bi se igra u njega, sredio bi se dizajn – i to je bilo to. Iako je na skoro svakome kabinetu bio različit dizajn, svi su manje-više sadržavali iste karakteristike:

  • Display output, ekran na kojem bi se prikazivala igra. Dolazio je sa raster ili vektorskom grafikom, gdje je raster grafika bila daleko popularniji izbor. Standardna rezolucija je bila između 262.5 i 315 vertikalnih linija, ovisno o refresh rateu ekrana (između 50Hz I 60Hz).
  • Audio output za zvučne efekte i glazbu, najčešće produciran pomoći zvučnog čipa.
  • Arcade System Board, ploča na kojoj bi bio hardware pomoću kojeg bi se igra pokretala. Uvijek je bio skriven u samome kabinetu.
  • Power Supply za struju.
  • Nadstrešnica koja je rezervirana za ime igre.
  • Okvir oko samoga ekrana, rezerviran za upute kako igrati igru.
  • Kontrolna ploča na kojoj su Joysticki I komande pomoću kojih se igra.
  • Coin Box u koji bi ubacivali novac ili tokene te tako pokretali igru na određeno vrijeme.


Arkadni dućani i gaming sobe su imali gotovo isti izgled. Tamni podovi posuti raznim oblicima, nisko osvjetljenje puno neonskih šipaka koje su svjetlile kričavim bojama, ovi dućani su bili mjesta snova za svako osnovnoškolsko dijete. Nerijetko su klinci znali provoditi po čitava popodneva ovdje, natjecajući se između sebe tko će napraviti novi najveći High Score i postati kralj arkadne mašine. Igara je bilo na pretek. Nisu sve dosegle status kultizma i popularnosti ali možete biti sigurni da su na svakoj provedeni sati I sati igranja I uživanja.

Pong. Jedna od prvih proizvedenih igara te jedna od najpopularnijih arkadnih igara. Vrlo jednostavna igra sa vrlo jednostavnom grafikom. Svaki igrač bi uzeo svoju stranu, te pomoću ravnih linija pokušao zakucati kvadratić u protivnički gol. Sati i sati zabave. Ukoliko niste imali prijatelja za igrati protiv, uvijek je tu bio jednostavan AI protiv kojeg ste mogli okušati svoj skill u ovoj igri.

Space Invaders, prvi koncept i originalna arkadna igra koja je posadila sjeme kreativnosti I ideja za pucački žanr. Imali ste svoj maleni brodić pomoći kojeg ste ubijali zle vanzemaljce I tako dobijali bodove. Svaki ubijeni vanzemaljac donosio je 10 bodova. Doduše, morali ste paziti jer su vanzemaljci pucali nazad. Ako bi vas slučajno pogodili 3 puta runda je bila gotova.

Tank je još jedna klasična i kultna arkadna igra. Borili se protiv prijatelja ili AI-a, Tank vam je donosio sate i sate vrlo zabavne, napete I uzbudljive zabave. Sa svojim malim tenkićem pokušavali bi ste ubiti što više neprijatelja, jer svaki neprijatelj bi donosio te vrlo važne bodove pomoću kojih bi se rangirali što više na ljestvici.

Svaka arkadna igra sama po sebi je bila vrlo jednostavna. Nije bilo puno kombinacija tipaka, nije tu bilo brzih poteza niti realnih grafika punih efekata da vas glava zaboli. Ovdje su bile vrlo jednostavne linije, maleni svemirski brodovi I tenkići koji su se polagano kretali pritiskom gumba i radili jednu, maksimalno dvije akcije za koje su bili programirani. And yet, donosili su ogromnu zabavo. Kako i zašto?

Odgovor je zapravo vrlo jednostavan. Do 1970-tih, jedina zabava klincima je bila ili vanjsko druženje I igranje ili čitanje raznih štiva. Informatička tehnologija je još uvijek bila u kolijevci te su postojali samo snovi i ideje. Kako su ’70te odmicale, tako su i te same ideje se počele pretvarati u djela, te smo počeli dobijati prve generacije kućnih video konzola.

Prva generacija video konzola

Prve video konzole su bile – hardverski – vrlo nalik arkadnim mašinama. Igre su bile programirane u njih, bile su vrlo jednostavan komad tehnologije (za današnje standarde) I često su izgledale drveno sa prebojanom plastikom. Dolazile su sa jednostavnim kontrolerima I osnovnom Raster grafikom. Naravno, kako je ideja bila prebaciti svo stečeno iskustvo iz arkadnih soba u vlastitu kuću, igra koja se najčešće pojavljivala na ovim konzolama jest Pong.

Tipične karakteristike ovih konzola su bile jednostavne kao I za arkadne kabinete:

  • Baziran na tranzistoru, diskretni logic board za sav hardver u konzoli.
  • Uprogramirana video igra (Pong ili nekakva varijacija Ponga).
  • Osnovna grafika, stvorena sa linijama I geometrijskim oblicima.
  • Jednostavni crno/bijeli prikaz (u kasnijim varijantama se pojavljivao u boji)
  • Konzole su dolazile sa Single-channel ili bez zvuka.

Prva generacija konzoli trajala je sve do 1980-te godine kada su se počeli pojavljivati veliki divovi gaming svijeta (Atari, Nintendo, Sega) te počeli izbacivati svoje, superiornije konzole. Cijene samih konzoli su se kretale kao I cijene današnjih konzola, u rangu od $300-$600 dolara.

Ovakve konzole su zauzele svijet mahnitom brzinom. Svako dijete je željelo imati jedan Magnavox Odyssey ili barem Telstar. Ove konzole su svakom djetetu davale novu opciju – ostati kući igrati se umjesto izaći van sa prijateljima. Ukoliko tražite krivca za današnje ponašanje vaših roditelja što vas tjeraju van, pogledajte ovdje I mislim da bi mogli pronaći originalne krivce.

Podijeli ovaj članak:
Ostavi komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *