Aliens: Dark Descent – recenzija

Milan Radosavljević
10 minute vrijeme čitanja
8
Aliens: Dark Descent

Aliens, franšiza koja ledi krv u žilama već decenijama u nazad. Bolje rečeno, ledila je, uzevši u obzir da je poslednji film po malo ubio celu franšizu. Baš u tom trenutku kada su filmovi krenuli silaznom putanjom, krenuli smo da dobijamo igre koje su bile sve bolje i bolje.

Dobii smo Alien Isolation, možda i najbolju igru u Alien univerzumu ikada, Aliens Fireteam Elite, odličnu Squad Based pucačinu kao i jako dobru mobilnu igru, Alien: Breakout. Franšiza je nekako imala predstavnike u skoro svim žanrovima do sada, sem u strateškom. Da da, imamo Aliens vs Predator Extinction, koja se pojavila za konzole u ranim 2000m godinama. Bila je to solidna igra, ali preplavljena bagova i nelogičnosti koje su ubijale užitak, na žalost. Od tog trenutka, nismo dobili ni jednu igru koja bi pokušala da prenese šarm Aliena iz neke druge perspektive, u nekom drugom žanru od onih popularnih koji vladaju tržištom.

I dok smo se mi tako nadali da ćemo dobiti neku novu stvarno kvalitetnu Alien igru, Tindalos Interactive je odlučio da naše želje pretvori u realnost, i otpočeo da radi na Aliens: Dark Descent. Nakon prve najave, koja nije bila najjasnija, svi smo mislili da ćemo dobiti Aliens XCOM, ali sa izlaskom smo shvatili da, dok igra možda liči zbog izometrijske perspektive na XCOM naslove, definitivno nije jedna od njih.

Aliens Dark Descent je strateška igra sa dešavanjima smeštenim 20tak godina nakon radnje iz Aliens 3 filma. Vi vodite glupu marinaca sa slupanog svemirskog broda USS Ortago, koji su se uputili na mesec Lethe kako bi našli sirovine da ga poprave. Kada ste stigli tamo, suočili ste se sa poprilično jezivim prizorom. Nova vrsta Aliena je masakrirala skoro sve marince i stanovnike ovog meseca, stvorivši od njega jednu ukletu mračnu planetu. Na njoj su ostali samo oni najžilaviji preživeli, koji se bore za prevlast i naravno Xenomorphi, koji žele da potamane sve šta im dođe na put. Na vama je da, kroz oko 15 sati koliko traje kampanja, pronađete sirovine, popravite USS Ortago i pobegnete i preživite.

Priča sama po sebi je možda i najslabija karika u ovom naslovu, ali služi svrsi. Ne toliko po glasonoj glumi ili likovima koje vodite i susrećete, već po razvoju nje koji je poprilično lienaran, a verovali ili ne to je totalno za pohvalu ovih dana. Kako se proča razvija, tako će se razvijati apsolutno svaki segment igre, gameplay, mehanika, načini nadogradnje vaših marinaca, gedžeta i sve ostalo. Dark Descent nije RPG, već suvorarna strategija sa limitiranim resursima na početku svake misije, a na vama je da ih menadžujete najbolje što možete, kako ljude tako sve šta oni nose, i preživite bitku u kojoj se trenutno nalazite kako bi nastavili vašu avanturu.

Na početku, igra nije toliko intuitivna, jer prva misija i takozvani tutorial, užasno objašnjavaju sve šta možete raditi u njoj. Stvar rapidno postaje bolja kako završite Tutorial i shvatite da vam on, pa nije bio ni od kakve koristi. Sve šta vam je potrebno ćete naučiti „on the go“ kako budete prelazili misije, kako mehanike igranja, ključne elemente gameplaya tako i korišćenje svega šta vam je na raspolaganju u datom trenutku.  

Igre u Aliens univerzumu uvek teže ka tome da pokažu bespomoćnost i prenesu taj očajni osećaj svih uključenih u borbi između Xenomorpha i preživelih. Možda je to i najbolja stavka u ovoj igri, jer na svakom koraku, igra će vas podsećati da se borite protiv superiornih neprijatelja. Taktika, tiho razgledavanje okoliša, tj prostora za određenu misiju i naravno sakupljanje sirovina na najbezbedniji način je obavezno. Razlog za to je poprilično jednostavan. Iako bitke sa Xenomorphima se neće dešavati toliko često, makar ne na početku, u vašem je interesu da ako se dese, se završe neverovatno brzo. Jer ukoliko niste ubitačni i ne ubijete određenog Xenomorpha baš u trenutku kada ga ugledate, u misiji kreće smrtonostni tajmer. To znači da svakom sekundom, igra postaje teža i teža, jer armija Xenomorpha će pokušati da vam priđe iz apsolutno svih pukotina, prostorija, plafona gde se vi budete kretali, kako bi vas pronašla i ubila svakog vašeg člana.

Stvar je u tome što okršaji za Xenomorphom ulivaju strah i stres kod vojnika koje vodite, a to znači da apsolutno sve njihove mogućnosti i sposobnosti rapidno opadaju u toku igranja. Da, imate jednostavno rešenje za to, a to je naći prostoriju u kojoj se možete sakriti i odmoriti „par sati“, kako bi se članovi vašeg tima smirili, opasuljili i regrupisali kako bi krenuli u dalju avanturu. Problem u tome je što će xenomorphi pokušati da vas pronađu, uđu u prostorijiu i sateraju vas u ugao. Tada mehanika zavarivanja vrata dobro dolazi, jer tada, pravite od prostorije takozvani safe house ili safe room.

Sada, tu dolazi još jedna sjajna mehanika, a to je da svaka zavarena vrata na misijama vam u jednom trenutku može biti spas, ali u nekom drugom, prokletstvo. Progres igre jeste linearan, ali misije često dele lokacije u kojima se odvijaju. To znači da recimo, ukoliko od neke prostorije napravite safe room u jednoj misiji, u drugoj, gde bi ta prostorija bila prečica, bi značilo da morate zaobilaziti pola mape i rizikovati smrt vaših marinaca dok ne dođete do cilja. Tako da dobro je razmisliti pre nego što krenete u bežanje i sakrivanje od Xenomorpha. A to vuče i taj taktički, tihi, strateški gameplay, jer uvek je bolje, ukoliko vam situacija dozvoli, da pokušate da zaobiđete ili brzo eleminišete jednog neprijatelja, nego praviti haos na mapi, jer haos i prelazak ove igre jednostavno ne idu dobro zajedno.

Upravo zbog svega ovoga, atmosfera u igri je konstantno napeta, kako zbog stresa kod vaših marinaca, tako i zbog dizajna nivoa, zvukova, dešavanja u svakim misijama. Nikada ne znate šta će vas čekati iza sledećeg ugla, nikada nećete ni biti sigurni da li je put koji ste izabrali najbolji za dolazak do cilja. Tako da ta nelagodnosti  nesigurnost da li idete pravim putem je uvek prisutna, što je naravno, pun pogodak za jednu Alien igru.

Ima nekoliko zanimljivih stvari u mehanici same igre. U njoj ne postoje akcioni poeni za obične napade marinaca, već samo za korišćenje gedžeta i speicjalnih oružja. A akcioni poeni se zarađuju preko uspešnosti vašeg istraživanja misija. Ako budete pribrani i sve završite kako treba, ubijete xenomorphe bez alertovanja ostalih, akcioni poeni za gedžete će biti regenerisani. Ukoliko je vaš tim stalno pod stresom i strahom, oni će biti bukvlano nesposobni da iskoriste gedžete. Ovo može da bude ključna stvar u prelasku misija, jer nekada, ukoliko je stres veliki, pametnije je dođi do početne tačke i evakuisati se i probati misiju ispočetka, kada se članovi tima saberu, nego gurati i forsirati do kraja, sa ogromnim rizikom gubitka članova timova.

Grafika, pa kao i mehanika u igri, napreduje kako je budete prelazili. Sa poprilično jednostavnim predstaljanjem prvih nivoa, prećićete na hodnike i prostorije prepune detalja i efekata, koji će samo poboljšati atmosferu u apsolutno svakom smislu. Svaki član vašeg tima će imati i flashlight koji možet koristiti, a on nije tu kako bi samo načinio da ambijent bude lepši prilikom osvetljenja svega i svačega, već i kao odlično sredstvo za istraživanje mračnih prostorija i planiranja puta kojem bi trebali da se krećete.

Zvuk je mač sa dve oštrice. Apsolutno sve u igri zvuči fantastično, sem zvukova tj glasova marinaca. Oni po nekad baš umeju da ubiju atmosferu. Da, poznato je da imate paničare u Aliens filmova koji će dranjem pokušati da prežive, ali u igri se to dešava jako često, tako da, dok se ne naviknete, će vam definitivno smetati, jer neki dijalozi ili monolozi, jednostavno neće imati smisla uzevši u obzir prirodu mehanike i razvoja gameplaya ove igre.

Ako želite biti u toku s najnovijim sadržajem, zapratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i pridružite se našem Discord serveru.

Aliens: Dark Descent
8
Gameplay 8 od 10
Grafika 8 od 10
Priča 8 od 10
Zvuk 8 od 10
Podijeli ovaj članak:
Ostavi komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *